Grad koji više nema mjesta za umrle Bošnjake: Stolac kao simbol poraza sistema

Dugogodišnji novinar i nekadašnji direktor Srednje škole Stolac, Ivo Raguž prije četiri godine, parcelu zemlje od oko 600 kvadrata poklonio je Islamskoj zajednici za proširenje harema u selu Barani nadomak Stoca. Za njega je to bila moralna obaveza i normalan ljudski čin, za koji kaže nije imao namjeru da se javno obznanjuje, jer je ispunjavao očevu želju:

"To je jedna ograda između katoličkog groblja i harema. To je moj pokojni otac dao svojim susjedima muslimanima jer je harem već bio popunjen, tad je sve išlo na riječ bez ikakve papirologije. I kad su roditelji umrli, mi braća smo se podijelili mene je ta ograda zapala. Onda sam nazvao svog susjeda rekao mu hajde ovo prenesite na sebe, ja sam ispunio očevu želju. Htio sam da to ostane bez publiciranja".

Pozitivan je to primjer u gradu koji se spominje u kontekstu međunacionalnih tezija i dugogodišnjih problema – a jedan od njih je upravo nedostatak prostora za ukop. Interesa za poklanjanje ili eventualno prodavanje zemlje kako bi se proširio gradski harem nema.

"Malo me čudi ta situacija u Stocu imate dosta njih koji se busaju po nacionalnoj, vjerskoj osnovi, neće niko da proda, da da. Otiđite gore do Begovine, kad neko umre oni prigrade dva metra žicom, neće niko da proda", kaže Raguž.

Situacija je tvrde aktivisti alarmantna, već odavno su primorani snalaziti se na razne načine.

"Znaš kako to ide, jedne moramo izvaditi da bi druge stavili. Takvo je stanje. Upozoravali smo više puta na takve probleme, ali nema se sluha iz kojekakvih razloga", ističe aktivista Azem Dizdar.

Prije nešto više od godinu dana gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković potpisao je odluku kojom se Bošnjacima ovog grada dodjeljuje parcela za izgradnju harema i gasulhane. Prošlog mjeeca sopstvenu odluku je poništio, pravdajući da se radi o državnom zemljištu kojim može raspolagati samo država.

"Iz svega navedeog proizilazi da je pitanje poništenja građevinske dozvole za izgradnju harema pravne naravi, odnosno rezultat tumačenja zakonskih propisa u pogledu raspolaganja i prenamjene poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu, a ne rezultat namjere Grada da se Bošnjacima Stoca uskrati pravo na ukop i dostojanstveno sahranjivanje svojih umrlih", stav je gradonačelnika Stjepana Boškovića.

Stočani se pitaju kako ta ista državna zemlja već godinama služi kao poligon za unosne solarne i druge privatne projekte, te zašto zakon nije isti za sve.

"Sada ispada da gradska administracija brani državnu svojinu, međutim postavlja se pitanje šta je sa objektima na istoj lokaciju u krugu 100-200 metara koji su također prenamijenjeni i nalaze se u privatnoj svojini, to su razne firme, autoservisi, spomenik Blajburškim žrtvama. Što za njih ne važi poništenje rješenja, i zašto se državna imovina u tim slučajevima ne brani?", pita novinar i aktivista, Nermin Bise.

Iz Medžlisa IZ Stolac kažu poštovat će sve žalbene rokove i procedure, ali od prava na dostojanstven ukop neće odustati.

"Potraga za praznim mjestima aktivna je već skoro dvadest godina i oda se traže prostori između mezarova gdje ostalo malo više razmaka, ti rubni neki dijelovi, tako da je to odavno sve iscrpljeno. Došli smo bili u fazu da odradimo temelje na novom haremu i sad imamo ovo što imamo, u procesu smo žalbe, i i dalje smo u poziciji gradnje harema jer nije pravosnažno rješenje", naglašava Orhan Tikveša, predsjednik MIZ-a Stolac.

A kako bi se ovaj dugogodišnji gorući problem konačno riješio, pozivaju domaće i međunarodne faktore da se što hitnije uključe u cijeli slučaj.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad